Prehrambena Industrija - Hrvatska

Mlijeko za ABC sir izmuze šest robota

No, takva strategija već se godinama provodi u Baranji, u jednoj od naših najvećih poljoprivrednih kompanija Belju, gdje je upravo sljedivost ‘‘od polja do stola‘‘ adut kojim se postižu i kvaliteta i kvantiteta, ali u konačnici i dobar prijem na tržištu, među kupcima i konzumentima beljskih prehrambenih proizvoda.

Jedan od najboljih primjera za to je i njihova mliječna industrija, koja se ponosi sa svojim svježim, tvrdim i polutvrdim sirevima, od prošle godine, kupovinom osječke mljekare, i svježeg mlijeka, jogurta, vrhnja, milerama... te, naravno, njihovim najvažnijim brendom ABC krem sirom.

Kao i brojnih prijašnjih ljeta, ni ovoga nema iole važnijeg jadranskog hotela u kojem se gostima za doručak ne poslužuje i malo pakiranje ABC sira, koji već 42 godine drži svoju jaku poziciju na tržištu. No, korijeni ovog proizvoda ipak se kriju na plodnim baranjskim poljima na kojima, kako nam kažu u Belju, zapravo počinje proizvodnja mlijeka.

Obrađuju 20.000 hektara

- Da. Proizvodnja mlijeka zapravo počinje na polju proizvodnjom hrane za životinje - reći će nam Stipo Benak, operativni direktor za govedarstvo u Belju, čovjek koji bdije nad time da na sedam beljskih farmi mliječnog govedarstva - pet farmi muznih krava i dvije farme za uzgoj rasplodnog podmlatka s preko 4000 grla - sve funkcionira savršeno.

- Kao što sam rekao, sve počinje u polju, gdje mi praktički sami proizvodimo svu hranu kao i dobar dio komponenti za smjese koje koristimo u ishrani naše stoke, tako da u potpunosti imamo pod kontrolom čitavu proizvodnju i proces od polja do stola.

Ukupno obrađujemo 20.000 hektara zemlje, pri čemu se naši ratari maksimalno prilagođavaju farmerima. Imamo ukupno 25 farmi, što se odnosi na mliječno govedarstvo, tov junadi i svinjogojstvo, a sve se prilagođava tako da ratari proizvedu i isporuče ono što treba nama na farmama. Jako malo kultura s ratarskih površina završi na tržištu - objašnjava nam Benak dok obilazimo farmu Topolik, kapaciteta 500 grla, gdje mužnju krava obavlja šest robota u strogo kontroliranim uvjetima i uz potpunu automatizaciju.

Svaka krava, naime, opremljena je ogrlicama s transponderima gdje su svi njeni podaci, od dana kada je došla na farmu. Tako se i svaka mužnja pohranjuje, a ono što je posebno važno je da se preko transpondera očitava je li krava u trenutku kada se približava robotu spremna za mužnju ili ne. Ako je spremna, otvorit će joj se pametna vrata i ona će ući u prostor za mužnju, a ako nije, ta joj vrata ostaju zatvorena i ona odlazi u staju na dodatni odmor, do trenutka kad bude spremna za mužnju. Na beljskim farmama, inače, sva su grla Holstein, frizijska pasmina specijalizirana za proizvodnju mlijeka, ali i osjetljiva na toplinski stres, što je posebno aktualno u ljetnim mjesecima.

Stoga u stajama praktički 24 sata dnevno za velikih vrućina radi ventilacija, kako bi se stvorili optimalni uvjeti za proizvodnju, ali i zbog dobrobiti krava. Velika pozornost daje se i rasplodnom podmlatku te stalnom obnavljanju stada, pa je tako ove godine stado s 3600 grla povećano za dodatnih 500 junica. Vodi se računa i o energiji, pa se na najvećoj farmi Mitrovac, koja broji 2000 grla muznih krava, od gnojovke proizvodi bioplin iz kojeg se toplina koristi u staklenicima za proizvodnju rajčice. Kad je o samome mlijeku riječ, prinos je preko 30 litara po kravi.